Ove gljive ne smijete brati: Kazne su paprene!

Branje gljiva mnogima je omiljeni hobi, no jeste li znali da u Hrvatskoj postoji popis gljiva čije je branje zakonom zabranjeno? Ova pravila nisu tu bez razloga jer cilj im je zaštititi ugrožene vrste i očuvati ekosustav. Kršenje zakona može vas koštati papreno, s kaznama koje dosežu tisuće eura!

U ovom članku donosimo informacije o gljivama koje ne smijete brati, razloge zabrane i potencijalne kazne koje vas mogu zadesiti ako prekršite pravila.

Zašto su neke gljive zaštićene?

Hrvatska je poznata po raznolikosti gljiva, no brojne vrste suočene su s ugrozama zbog prekomjernog branja, gubitka staništa i klimatskih promjena. Prema Crvenom popisu gljiva Hrvatske, mnoge vrste spadaju u ugrožene, ranjive ili gotovo izumrle kategorije. Ove gljive igraju ključnu ulogu u ekosustavu, poput razgradnje organske tvari i stvaranja hranjivih tvari za biljke.

Zaštićene gljive zakonom se ne smiju brati, kupovati, prodavati niti izvoziti bez posebnih dozvola. Ove mjere štite prirodu i omogućuju očuvanje bioraznolikosti za buduće generacije.

Međutim, nemojte zaboraviti da su i one vrste koje nisu ugrožene i zabranjene za branje poput vrganja osjetljive po pitanju razmnožavanja! Ukoliko berete takve gljive ostavite im mogućnost razmnožavanja tako što ćete koristiti pletenu košaru kroz koju spore mogu padati na zemlju dok se krećete po šumi. Također, nemojte brati one najmlađe primjerke kojima se još klobuk nije otvorio jer takve gljive još nisu u mogućnosti proizvoditi spore, pa niti vjetar ni vi ne možete pripomoći u razmnožavanju istih.

Koliko je gljiva zaštićeno u Hrvatskoj?

Prema Crvenom popisu gljiva Hrvatske, ukupno je 187 vrsta gljiva zakonom zaštićeno. Među njima su vrste koje su izrazito rijetke ili su u opasnosti od izumiranja.

Najčešće poznatije zabranjene vrste uključuju:

• Blagva (Amanita caesarea)
• Resasti igličar odnosno Lavlja griva (Hericium Erinaceus i druge Hericium poput koraljastog igličara)
• Crveni vrganj (Boletus dupainii), ali i neki drugi vrganji poput creskog vrganja i kestenjastog vrganja
• Tartufi (bez dozvole)

ili pak neke manje poznate gljive poput:

• Planinska rudoliska (Entoloma catalaunicum)
• Gorka plamenka (Gymnopilus picreus)
• Jelova rujnica (Lactarius salmonicolor)

Neke od ovih gljiva su vrlo atraktivne za berače zbog svoje jestivosti ili ljekovitih svojstava, no njihovo branje može ozbiljno ugroziti populaciju u prirodi. Činjenica je kako većina berača bere tek nekoliko njima poznatih i ne zastičenih gljiva što je dobra vijest, ali svejedno je važno naglasiti kako bilo kakvo branje ili uništavanje zaštićenih vrsta može imati ozbiljne posljedice.

Kolike su kazne za branje zaštićenih gljiva?

Zakon o zaštiti prirode jasno definira kazne za branje ili uništavanje zaštićenih gljiva. Kazne se razlikuju ovisno o vrsti prekršaja:

• Pojedinci mogu biti kažnjeni novčanim iznosima od 930 do 3.984 eura.
• Pravne osobe, poput poduzeća ili organizacija, mogu platiti kazne i do 25.000 eura.
• Dodatno, mogu biti izdane kaznene prijave za namjerno uništavanje staništa ili prekomjerno eksploatiranje prirodnih resursa.

Kazne su ovako visoke kako bi se obeshrabrilo neodgovorno ponašanje i očuvalo prirodno bogatstvo Hrvatske.

Najčešće pogreške koje rade berači

Iako većina berača gljiva nije svjesna da krši zakon, neznanje vas ne oslobađa odgovornosti. Ovo su najčešće pogreške:

Branje rijetkih gljiva iz neznanja

Mnogi berači ne znaju prepoznati zaštićene vrste i slučajno ih uberu. Na primjer, crveni vrganj često se zamijeni s običnim vrganjem, a on spada među zastičene vrste. Ovo znači da treba razlikovati podvrste gljiva čak kada znate da je riječ o jestivoj vrsti gljive.

Prekomjerno branje

Čak i kod nezaštićenih vrsta, prekomjerno branje na jednom području može poremetiti ekosustav. Pravilo je da se ne smije uzeti više od 3 kilograma gljiva po osobi dnevno, dok pravna lica mogu uz dozvolu ubrati koju kilu više.

Uništavanje staništa

Kopanje, lomljenje ili ostavljanje smeća tijekom branja može trajno oštetiti stanište gljiva.

Prodaja bez dozvole

Prodaja divljih gljiva, uključujući i nezaštićene vrste, bez dozvole također je prekršaj koji može rezultirati kaznama.

Kako izbjeći kazne?

Da biste izbjegli kazne i pridonijeli očuvanju prirode, slijedite ove savjete:

1. Upoznajte se s Crvenim popisom gljiva Hrvatske
   Prije odlaska u berbu, proučite popis zaštićenih vrsta i naučite ih prepoznati.
   ➡️ Crveni popis gljiva Hrvatske
2. Berite odgovorno
   • Nemojte uzimati više od 3 kg gljiva po osobi.
   • Ne dirajte ili oštećujte gljive koje ne planirate ubrati.
3. Tražite dozvolu za komercijalno branje
   Ako planirate brati gljive u većim količinama ili ih prodavati, nabavite potrebne dozvole.
4. Informirajte se kod stručnjaka
   Ako niste sigurni, konzultirajte se s iskusnim mikologom ili članovima gljivarskih društava.
5. Ne zaboravite čuvati prirodu
   Uvijek očistite za sobom i izbjegavajte uništavanje okoliša.

6. Zaključak

Branje gljiva može biti prekrasna aktivnost i odličan izgovor za uživanje u prirodi, no važno je znati pravila i poštivati zakon. Zaštićene vrste gljiva ključne su za bioraznolikost Hrvatske, a njihovo neodgovorno branje može dovesti do ozbiljnih posljedica kako za prirodu tako i za vaš novčanik.

Informirajte se, berite odgovorno i uživajte u prirodi bez straha od kazni. Zapamtite, čuvanjem gljiva čuvamo i naš planet za buduće generacije.